Prokrastinacija predstavlja odlaganje zapoฤinjanja obaveza i zadataka koje bi trebalo da obavimo. Ovaj proces poฤinje percepcijom odreฤ‘ene aktivnosti kao neprijatne, teลกke ili dosadne, ลกto nas navodi da se okrenemo drugim, manje bitnim aktivnostima.

Glavni cilj odugovlaฤenja je izbegavanje neprijatnih oseฤ‡anja.

Prokrastinacija se najฤeลกฤ‡e pominje u kontekstu ลกkolskih, akademskih i poslovnih obaveza, ali se javlja i u drugim aspektima ลพivota. Na primer, moลพete odlagati zapoฤinjanje dijete, prekidanje loลกih odnosa, prestanak impulsivne kupovine, susret sa nekimโ€ฆ Takoฤ‘e, moลพemo govoriti o prokrastinaciji kada izbegavate koriลกฤ‡enje kapi za oฤi zbog neprijatnosti koje one izazivaju, ฤime rizikujete pogorลกanje zdravstvenog stanja. Spisak je dugaฤak.

Zaลกto prokrastiniramo?

Nekada se prokrastinacija smatrala lenjoลกฤ‡u, neodgovornoลกฤ‡u, opuลกtenoลกฤ‡u ili nedostatkom motivacije. Kako postaje sve prisutnija pojava, istraลพuju se i razumeju njeni uzroci.

Kada je prisutna velika ลพelja za uspehom, ฤesto se javlja i strah od neuspeha. Kao rezultat ovih suprotstavljenih sila, moลพe nastati oseฤ‡aj zaglavljenosti i kompromisno reลกenje โ€“ odlaganje obaveza. U ovom sluฤaju, prokrastinacija se temelji na pogreลกnoj formuli:

Uspeลกnost u izvrลกavanju zadatka = vrednost vaลกe liฤnosti

Na primer, โ€žAko ne poloลพim ispit, to znaฤi da sam glup i nesposobanโ€œ. Ili, โ€žAko ne uspem u ovom projektu, to znaฤi da nisam kompetentanโ€œ.

Ako kroz ลพivot nosite poruku โ€žSve ลกto radim mora biti savrลกenoโ€œ, verovatno ฤesto prokrastinirate. Perfekcionizam vam oduzima mnogo energije, jer znate da ฤ‡ete se svakom zadatku posvetiti do krajnjih granica, pa je lakลกe odlagati njihov poฤetak.

Problem niske tolerancije na frustraciju oteลพava zapoฤinjanje aktivnosti koje izazivaju neprijatne emocije. Teลกko vam je da istrajete u teลกkim i dosadnim zadacima, jer izazivaju oseฤ‡aj neizdrลพivosti, anksioznosti i nesigurnosti.

Ne moลพemo reฤ‡i da prokrastinacija nema svoju funkciju. Zamislite situaciju u kojoj ste sa malo uloลพenog truda postigli odliฤan rezultat i pomislili: โ€žBaลก sam sposoban/na, nisam se uopลกte spremao/la za ovu prezentaciju, a bio/la sam jedan/na od najboljih na konferencijiโ€œ. Ili, potpuno drugaฤije: โ€žNije ฤudo ลกto sam bio/la meฤ‘u najgorima na konferenciji kad se nisam uopลกte spremao/la; da jesam, sigurno bih bio/la meฤ‘u najboljimaโ€œ. U oba sluฤaja, prokrastinacija ลกtiti vaลกe samopouzdanje.

Kako se izboriti sa prokrastinacijom?

ล izoidni poremeฤ‡aj liฤnosti: karakteriลกe se nesposobnoลกฤ‡u sklapanja bliskih intimnih prijateljstava, usamljeniฤkim naฤinom ลพivota i poteลกkoฤ‡ama u izraลพavanju emocija. Osoba sa ลกizoidnim poremeฤ‡ajem liฤnosti obiฤno ne ลพeli bliske odnose, bira da bude sama i ฤini se da ne mari za pohvale ili kritike drugih.

Pokuลกajte da razumete ลกta vas navodi na prokrastinaciju. Kada shvatite koren problema, lakลกe ฤ‡ete ga reลกiti.

Obratite paลพnju na izgovore koje koristite. Na primer, โ€žSutra ฤ‡e biti boljeโ€œ, โ€žNe ลพuriโ€œ. Zatim se zapitajte: โ€žล ta znaฤi ‘ne ลพuri’?โ€œ i โ€žZaลกto bi sutra bilo bolje?โ€œ. Iskren odgovor ฤ‡e vam pokazati da nema garancije da ฤ‡e sutra biti bolje. Umesto da se oslanjate na magiฤnu promenu sutraลกnjeg dana, moลพete poboljลกati sutraลกnji dan tako ลกto ฤ‡ete delovati danas.

Primetite koje aktivnosti obavljate kako biste izbegli prioritetni zadatak. Da li ฤitate ovaj tekst umesto da radite? Da li dremate umesto da uฤite za ispit? Da li umesto reลกavanja neprijatnog sukoba idete u kupovinu?

Odredite prioritete. Iako vam mnoge od ovih aktivnosti donose trenutno olakลกanje, setite se da je to samo privremeno i da vas ne vodi ka dugoroฤnim koristima.

Razvijajte emocionalnu otpornost i izdrลพljivost. Dopustite sebi da osetite neprijatne emocije vezane za neki zadatak. Podnoลกenje nelagodnosti i napetosti je dobra veลพba za poveฤ‡anje vaลกeg praga tolerancije na frustraciju.

Ne zaboravite da budete ljubazni prema sebi. Veฤ‡ina ljudi koja odugovlaฤi sa ispunjavanjem zadataka je stroga prema sebi. Na taj naฤin upadate u joลก dublji oseฤ‡aj bespomoฤ‡nosti i gubite ลพelju za akcijom.

Zakaลพite svoju online terapiju veฤ‡ danas.

Kao ลกto moลพemo primetiti, prokrastinacija nije jednostavna navika koja se moลพe reลกiti samo dobrom organizacijom vremena. Potrebno je razumeti kako funkcioniลกete i kroz veลพbu se navikavati na razliฤite naฤine suoฤavanja sa stresom. Nemojte oฤekivati brze promene; strpljivo radite na uฤenju i usvajanju novih obrazaca ponaลกanja u situacijama koje ne donose zadovoljstvo. Reลกavanje problema prokrastinacije ne samo da poboljลกava oseฤ‡aj efikasnosti, veฤ‡ doprinosi i oseฤ‡aju kontrole nad sopstvenim ลพivotom i poveฤ‡anju samopouzdanja.

Odlaganje obaveza ฤesto donosi veฤ‡i umor nego njihovo izvrลกavanje, ฤak i kada su te obaveze dosadne ili neprijatne.

Iako oseฤ‡ate olakลกanje kada odloลพite neku obavezu, uvek ฤ‡e vas pratiti oseฤ‡aj pritiska, stresa i nedovrลกenosti. Promene koje unesete danas olakลกaฤ‡e vam put ka dugoroฤnim ciljevima kojima teลพite.

Ako Vam je potrebna struฤna pomoฤ‡, svojuย  terapiju moลพete zakazati ovde.