Prokrastinacija predstavlja odlaganje zapoฤinjanja obaveza i zadataka koje bi trebalo da obavimo. Ovaj proces poฤinje percepcijom odreฤene aktivnosti kao neprijatne, teลกke ili dosadne, ลกto nas navodi da se okrenemo drugim, manje bitnim aktivnostima.
Glavni cilj odugovlaฤenja je izbegavanje neprijatnih oseฤanja.
Prokrastinacija se najฤeลกฤe pominje u kontekstu ลกkolskih, akademskih i poslovnih obaveza, ali se javlja i u drugim aspektima ลพivota. Na primer, moลพete odlagati zapoฤinjanje dijete, prekidanje loลกih odnosa, prestanak impulsivne kupovine, susret sa nekimโฆ Takoฤe, moลพemo govoriti o prokrastinaciji kada izbegavate koriลกฤenje kapi za oฤi zbog neprijatnosti koje one izazivaju, ฤime rizikujete pogorลกanje zdravstvenog stanja. Spisak je dugaฤak.
Zaลกto prokrastiniramo?
Nekada se prokrastinacija smatrala lenjoลกฤu, neodgovornoลกฤu, opuลกtenoลกฤu ili nedostatkom motivacije. Kako postaje sve prisutnija pojava, istraลพuju se i razumeju njeni uzroci.
Kada je prisutna velika ลพelja za uspehom, ฤesto se javlja i strah od neuspeha. Kao rezultat ovih suprotstavljenih sila, moลพe nastati oseฤaj zaglavljenosti i kompromisno reลกenje โ odlaganje obaveza. U ovom sluฤaju, prokrastinacija se temelji na pogreลกnoj formuli:
Uspeลกnost u izvrลกavanju zadatka = vrednost vaลกe liฤnosti
Na primer, โAko ne poloลพim ispit, to znaฤi da sam glup i nesposobanโ. Ili, โAko ne uspem u ovom projektu, to znaฤi da nisam kompetentanโ.
Ako kroz ลพivot nosite poruku โSve ลกto radim mora biti savrลกenoโ, verovatno ฤesto prokrastinirate. Perfekcionizam vam oduzima mnogo energije, jer znate da ฤete se svakom zadatku posvetiti do krajnjih granica, pa je lakลกe odlagati njihov poฤetak.
Problem niske tolerancije na frustraciju oteลพava zapoฤinjanje aktivnosti koje izazivaju neprijatne emocije. Teลกko vam je da istrajete u teลกkim i dosadnim zadacima, jer izazivaju oseฤaj neizdrลพivosti, anksioznosti i nesigurnosti.
Ne moลพemo reฤi da prokrastinacija nema svoju funkciju. Zamislite situaciju u kojoj ste sa malo uloลพenog truda postigli odliฤan rezultat i pomislili: โBaลก sam sposoban/na, nisam se uopลกte spremao/la za ovu prezentaciju, a bio/la sam jedan/na od najboljih na konferencijiโ. Ili, potpuno drugaฤije: โNije ฤudo ลกto sam bio/la meฤu najgorima na konferenciji kad se nisam uopลกte spremao/la; da jesam, sigurno bih bio/la meฤu najboljimaโ. U oba sluฤaja, prokrastinacija ลกtiti vaลกe samopouzdanje.
Kako se izboriti sa prokrastinacijom?
ล izoidni poremeฤaj liฤnosti: karakteriลกe se nesposobnoลกฤu sklapanja bliskih intimnih prijateljstava, usamljeniฤkim naฤinom ลพivota i poteลกkoฤama u izraลพavanju emocija. Osoba sa ลกizoidnim poremeฤajem liฤnosti obiฤno ne ลพeli bliske odnose, bira da bude sama i ฤini se da ne mari za pohvale ili kritike drugih.
Pokuลกajte da razumete ลกta vas navodi na prokrastinaciju. Kada shvatite koren problema, lakลกe ฤete ga reลกiti.
Obratite paลพnju na izgovore koje koristite. Na primer, โSutra ฤe biti boljeโ, โNe ลพuriโ. Zatim se zapitajte: โล ta znaฤi ‘ne ลพuri’?โ i โZaลกto bi sutra bilo bolje?โ. Iskren odgovor ฤe vam pokazati da nema garancije da ฤe sutra biti bolje. Umesto da se oslanjate na magiฤnu promenu sutraลกnjeg dana, moลพete poboljลกati sutraลกnji dan tako ลกto ฤete delovati danas.
Primetite koje aktivnosti obavljate kako biste izbegli prioritetni zadatak. Da li ฤitate ovaj tekst umesto da radite? Da li dremate umesto da uฤite za ispit? Da li umesto reลกavanja neprijatnog sukoba idete u kupovinu?
Odredite prioritete. Iako vam mnoge od ovih aktivnosti donose trenutno olakลกanje, setite se da je to samo privremeno i da vas ne vodi ka dugoroฤnim koristima.
Razvijajte emocionalnu otpornost i izdrลพljivost. Dopustite sebi da osetite neprijatne emocije vezane za neki zadatak. Podnoลกenje nelagodnosti i napetosti je dobra veลพba za poveฤanje vaลกeg praga tolerancije na frustraciju.
Ne zaboravite da budete ljubazni prema sebi. Veฤina ljudi koja odugovlaฤi sa ispunjavanjem zadataka je stroga prema sebi. Na taj naฤin upadate u joลก dublji oseฤaj bespomoฤnosti i gubite ลพelju za akcijom.
Zakaลพite svoju online terapiju veฤ danas.
Kao ลกto moลพemo primetiti, prokrastinacija nije jednostavna navika koja se moลพe reลกiti samo dobrom organizacijom vremena. Potrebno je razumeti kako funkcioniลกete i kroz veลพbu se navikavati na razliฤite naฤine suoฤavanja sa stresom. Nemojte oฤekivati brze promene; strpljivo radite na uฤenju i usvajanju novih obrazaca ponaลกanja u situacijama koje ne donose zadovoljstvo. Reลกavanje problema prokrastinacije ne samo da poboljลกava oseฤaj efikasnosti, veฤ doprinosi i oseฤaju kontrole nad sopstvenim ลพivotom i poveฤanju samopouzdanja.
Odlaganje obaveza ฤesto donosi veฤi umor nego njihovo izvrลกavanje, ฤak i kada su te obaveze dosadne ili neprijatne.
Iako oseฤate olakลกanje kada odloลพite neku obavezu, uvek ฤe vas pratiti oseฤaj pritiska, stresa i nedovrลกenosti. Promene koje unesete danas olakลกaฤe vam put ka dugoroฤnim ciljevima kojima teลพite.
Ako Vam je potrebna struฤna pomoฤ, svojuย terapiju moลพete zakazati ovde.